Endotermija

Termoregulacija kod životinja
Ektotermija Endotermija Poikilotermija Heterotermija Homeotermija Gigantotermija Kleptotermija Bradimetabolizam Tahimetabolizam Termogeneza
p r u

Endotermija (grč. ἔνδον – endon = u + θέρμη - thermē = toplota) je fiziološka pojava da organizam (endoterm) održava tjelesnu temperaturu na metabolički povoljnoj razini, uglavnom upotrebom topline koja se oslobađa tokom njegovih unutrašnjih tjelesnih funkcija. To se postiže umjesto oslanjanjem na gotovo isključivo toplotu okruženja. Ta toplota nastala unutar organizma uglavnom je uzgredni proizvod redovnog metabolizma životinje. Međutim, pod uslovima prekomjerne hladnoće ili niske aktivnosti, endoterm može primijeniti i posebne mehanizme koji predstavljaju posebna prilagođavanja za održavanje grijanja. Primjeri uključuju posebne funkcije mišićne aktivnosti, kao što su drhtanje i oksidacijski metabolizam u smeđem masnom tkivu.^[1][2][3]

Samo ptice i sisari su postojeće univerzalno endotermne grupe životinja. Endotermne su i (rijetke) određene ribe, kao što su lamnidna ajkula, tuna i sabljarka.

U običnom govoru, endotermi se nazivaju "toplokrvnim". Suprotno od endotermije je ektotermija, iako ne postoji apsolutno ili jasno razdvajanje između prirode endotherma i ektoterma u cjelini.

1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)